Cappelli – mijenjamo sve turističke zakone

“Do sada smo u Ministarstvu formirali sva povjerenstva i radne skupine te si zadali rokove za ispunjenje ciljeva. Pritom vodimo računa o onome što traži ‘teren’, odnosno struka, ali i o europskim. Već smo izmijenili Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti na način da smo produljili rok važenja privremenih rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u domaćinstvima i na OPG-ovima do kraja 2020.Na taj način smo spriječili da velik dio tih objekata ponovo ode u ‘sivu zonu’. Radi se o objektima koji su podnijeli zahtjev za legalizacijom objekata, a koji još uvijek nisu riješeni”, kazao je Cappeli.

Izmjene svih turističkih zakona, korekcija boravišne pristojbe.

Najavio je i da se ide u izmjene i svih drugih turističkih zakona, od onog za boravišnu pristojbu, za turističku članarinu, turističke zajednice te zakona o turističkom zemljištu.

“Pokrenuli smo izmjene zakona, od kojih prioritet ima Zakon o boravišnoj pristojbi, koji bi trebao biti gotov do sredine srpnja.  Tada bismo tada mogli donijeti i novu uredbu za 2018. o visini boravišne pristojbe kako bi sektor mogao planirati poslovanje u idućoj godini.

Prijedlog korekcije te pristojbe je da Ministarstvo odredi njene maksimalne i minimalne iznose, pri čemu se o maksimalnom iznosu još razgovara. Svakako će biti veći od dosadašnjeg, između 2 i 3 eura ili od 15 do 20 kuna, dok je dosadašnji maksimalni iznos bio 7 kuna.

“Novost će biti i da ćemo lokalnim vlastima dopustiti da sami odrede iznose boravišne pristojbe za svoje destinacije, pa čak i za različite dijelove destinacija. Predložit ćemo da o visini boravišne pristojbe odlučuju vijeća turističkih zajednica koja čine predstavnici i javnog i privatnog sektora”, poručio je Cappelli.

Ističe da je cilj i drugačija raspodjela prihoda od te pristojbe u korist lokalnih turističkih zajednica – županijskih, gradskih, općinskih.

Ove će se godine predložiti i izmjena zakona o turističkim zajednicama, koje se, po ocjeni ministra, moraju učinkovitije baviti promocijom i upravljanjem destinacijama. One će morati promijeniti svoje zadaće i prije svega djelovati kao marketinške agencije, za što će se morati kvalitetnije i educirati.

“Smjer izrade tog zakona ide za tim da se turističke zajednice neće ukidati, ali će djelatnici morati ojačati znanja i prilagoditi se novim zahtjevima u promociji”, otkriva ministar turizma.

Zaokret u promociji!

Promjene najavljuje i u radu Glavnog ureda HTZ-a u kojem, smatra, radi dovoljno ljudi koji mogu raditi i globalnu promociju. Posebice uzimajući u obzir da diljem svijeta imamo predstavništva, od kojih u idućem razdoblju očekuje i veći angažman.

Uslijed jačeg korištenja vlastitih resursa, postoji mogućnost da neće trebati angažirati globalne agencije za sva tržišta.

“U Glavnom uredu HTZ-a uskoro planiramo ponovno otvaranje kongresnog ureda, a razmišljamo i o uredu za kulturni turizam. Razvoj tih oblika turizma, uz zdravstveni i nautički, velik potencijal za rast turističkog prometa u pred i posezoni. Tako nam je primjerice na francuskom i britanskom tržištu nautika prošle godine rasla za oko 40 posto, što je potencijal kojeg moramo iskoristiti.

Smatra i da pristup tržištima i koncept promocije s obzirom na sve bržu izmjenu trendova ponude i potražnje treba redovno prilagođavati. S tim ciljem je prošlog tjedna i otputovao na svoje prvo službeno putovanje u Francusku. Tamo se razgovarajući s brojnim poslovnim partnerima, uvjerio u porast zanimanja Francuza za Hrvatskom.

Booking veći do 5 posto, u siječnju skoro 20 posto više noćenja.

Govoreći o trenutnom dobrom bukingu za Hrvatskom na stranim tržištima, Cappelli iznosi da je viši 3 do 5 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Pri čemu je porast na tržištu Velike Britanije čak 50 posto, a u Francuskoj 7 posto. Prema ministru ova bi turistička godina mogla donijeti nastavak pozitivnih trendova, čemu u prilog idu i prvi podaci za siječanj.

“Od početka godine do 23. siječnja u Hrvatskoj je ostvareno gotovo 370 tisuća noćenja ili 17 posto više nego u lanjskom siječnju. Strani su turisti ostvarili čak 25 posto više noćenja. Vjerujem da će se dobri trendovi nastaviti i tijekom cijele predsezone”, kaže Cappelli.

Smatra da će tome pridonijeti i svojevrsno jačanje touroperatorskog i biznisa zračnih prijevoznika ove godine u Hrvatskoj. Gotovo je sa svih tržišta već najavljeno više zračnih linija nego lani i širenje programa ponude za Hrvatsku.

Investicije više od 800 milijuna eura.

Ističući kako se investicije ove godine u sektoru, a prema anketi Ministarstva turizma, kreću oko 820 milijuna eura ili oko 130 milijuna eura više nego u 2016. Ministar turizma ističe da će to, uz ostalo, donijeti i otvaranje 50-ak novih i novo-obnovljenih hotela. Dodaje i da veći dio investicija od oko 511 milijuna eura pokreće privatni sektor, dok se na javni odnosi oko 306 milijuna eura.

“Velika investicijska vrijednost od više od 5 milijardi eura postoji i u sedam turističkih projekata na listi strateških projekata. Među njima je i obnova Hotela Plat kod Dubrovnika. Također će se osigurati i kvalitetan razvoj Brijuna, te aktivirati državna imovina bivših vojnih objekata u turističke svrhe.

Investicije se, pogotovo na kontinentu, otvaraju i projektom CRO kartica za jačanje domaće turističke potrošnje, koji će se razraditi ove godine.

Nadamo se da će sve ove ideje pokrenuti gospodarstvo i pridonjeti novom zapošljavanju. Vrijeme će pokazati. Na privatnim iznajmljivačima je da odrađuju svoj dio posla, politika je ta koja mora biti samo servis za njih.

Zajednički je zaključak da je što manje nameta i novih porez bolji za Hrvatski turizam.